Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini

Pretraga

Koalicija KOMA

Naši partneri

FSU u BiH je tokom četiri godine rada ostvarila saradnju i partnerstvo sa 56 vladinih institucija na svim nivoima i drugih javnih ustanova, koje su aktivno podržale i učestvovale u implementaciji 58 projekata NVO-a i preduzeća. Lista partnera FSU u BiH.

FSU u BiH Press kutak

Himna FSU u BiH

Osnivač





Donatori



Koalicija KOMA: Održano 6 javnih debata

slika...

Koalicija KOMA: Održano 6 javnih debata

Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) je, u saradnji s Inicijativom za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), u novembru 2014. godine osnovala Koaliciju marginalizovanih grupa u BiH – KOMA i vrši ulogu sekretarijata KOME. Koalicija KOMA okuplja pojedince, nevladine organizacije, predstavnike javnih institucija, društveno odgovorne firme i socijalna preduzeća u misiji rješavanja prioritetnih problema u sektoru ljudskih prava marginalizovanih grupa. KOMA trenutno broji 62 članice iz cijele BiH i cilj joj je da putem javnog zagovaranja direktno utiče na proces donošenja javnih politika u ovoj oblasti. Izvršni odbor Koalicije KOMA imenovan je na osnivačkoj konvenciji Koalicije 17. novembra 2014. godine i održao je dva sastanka – 11. februara i 6. maja 2015. godine.

Koalicija marginalizovanih grupa u BiH – KOMA u 2015. godini provodi dvije kampanje javnog zagovaranja usmjerene na poboljšanje statusa marginalizovanih grupa i građana u BiH. Prva kampanja odnosi se na uspostavljanje minimuma socijalne sigurnosti i jednakih mogućnosti, a druga na regulisanje vaninstitucionalne podrške građanima iz marginalizovanih grupa.

Cilj kampanja je usvajanje entitetskih mjera kao što su izmjene i dopune resornih zakona ili drugih akata, ili donošenje novih akata kojima će se regulisati ova problematika.

Medijski brifing za kampanju „Uspostavljanje minimuma socijalne sigurnosti i jednakih mogućnosti održan je 13.3.2015. godine. Članovi Tijela za javno zagovaranje (TJZ) za prvu kampanju su predstavnicima medija dali pregled trenutne situacije u oblasti socijalne zaštite, objasnili ponuđeno rješenje i značaj minimuma socijalne sigurnosti i jednakih mogućnosti za poboljšanje položaja marginalizovanih građana.

Medijski brifing za kampanju „Regulisanje vaninstitucionalne podrške građanima iz marginalizovanih grupa“ održan je 26.3.2015. godine. Članovi TJZ su novinarima dali pregled trenutne situacije u oblasti institucionalne podrške i primjerima objasnili značaj vaninstitucionalne podrške svim građanima na nivou lokalne zajednice za poboljšanje položaja marginalizovanih građana.

S ciljem otvaranja međusektorskog dijaloga između građana BiH, nevladinih organizacija i predstavnika vlasti i javnih institucija o konkretnim koracima koje je potrebno poduzeti da bi se ostvario napredak u oblastima kojima se bave obje kampanje, tokom aprila i maja 2015. godine održano je 6 javnih debata – po 3 u okviru obje kampanje. Moderator svih 6 javnih debata bio je Ahmed Burić, uvaženi bosanskohercegovački novinar, književnik i kolumnista.

Javne debate za kampanju „Uspostavljanje minimuma socijalne sigurnosti i jednakih mogućnosti“ održane su u Mostaru (15. aprila), Sarajevu (6. maja) i Banjoj Luci (27. maja). Usvojeni zaključci javnih debata nude rješenja koja promovišu unapređenje javnih politika što će rezultirati boljim ciljanjem potreba marginalizovanih grupa i pravednijom raspodjelom naknada u okviru sistema socijalne zaštite. Učesnici: građani BiH, predstavnici nevladinih organizacija i javnih institucija zajednički su usvojili zaključke i preporuke usmjerene na ostvarivanje minimuma socijalne sigurnosti i jednakih mogućnosti, ujednačenih unutar entiteta, čime se stvaraju uslovi za otklanjanje postojeće teritorijalne diskriminacije među korisnicima i približavanje društvu jednakih mogućnosti za sve građane. Zaključci će biti predstavljeni relevantnim ministarstvima i javnim institucijama s ciljem usvajanja konkretnih mjera do kraja 2015. godine.

Slike:

Mostar, 15.4.2015

Mostar, 15.4.2015.

Sarajevo, 6.5.2015

Sarajevo, 6.5.2015.

Banja Luka, 27.5.2015.

Banja Luka, 27.5.2015.

 

U okviru kampanje „Regulisanje vaninstitucionalne podrške građanima iz marginalizovanih grupa“ takođe su održane tri javne debate, u Sarajevu (22. aprila), Banjoj Luci (13. maja) i Trebinju (19. maja). Krajnji cilj je transfer određenih socijalnih usluga na aktere u lokalnoj zajednici, koji se može odvijati i dijelom putem transfera javnih usluga na subjekte nevladinog i privatnog sektora, ili formiranje socijalnih poduzeća. Učesnici: građani BiH, predstavnici nevladinih organizacija i javnih institucija zajednički su usvojili zaključke i preporuke usmjerene na regulisanje vaninstitucionalne podrške kao humanijeg modela društvene pomoći marginalizovanim grupama koji će, takođe biti predstavljeni javnim institucijama i relevantnim ministarstvima na svim nivoima.

Slike:

Sarajevo, 22.4.2015.

Sarajevo, 22.4.2015.

Banja Luka, 13.5.2015.

Banja Luka, 13.5.2015.

Trebinje, 19.5.2015

Trebinje, 19.5.2015.

Sljedeći korak Koalicije KOMA biće intenzivnije zagovaračke aktivnosti i direktan pritisak na relevantna ministarstva i institucije s ciljem pokretanja procesa realizacije usvojenih zaključaka.

Za više informacija o Koaliciji KOMA posjetite web stranicu www.koma.ba



Naši korisnici

  • Slobodan Tešunović, Bijeljina

    Veoma mnogo mi znači što sam dobio mogućnost da se zaposlim u okviru ovog projekta, to znači sigurnost i egzistenciju za naše porodice. Na ovaj način zarađujemo i obezbjeđujemo staž. To što je u okviru projekta nabavljena nova oprema, kao što su trimeri i kamion, znači kvalitetniji rad i bolje uslove za rad na ovim poslovima. To vjerovatno stvara i mogućnost da ostanemo da radimo i nakon isteka projekta.

  • Bojana Glogovac, Trebinje

    Ova prilika za zapošljavanje na pet mjeseci u okviru projekta koji podržava Fondacija za socijalno uključivanje u BiH mi znači mnogo. Bila sam ovdje na radnoj okupaciji. Ovo je prvi put da sam zaposlena i da zarađujem novac.

  • Srećko Lalić, Trebinje

    Prije ovog projekta nisam imao mogućnosti da se zaposlim. Prije pet godina sam završio srednju ekonomsku školu i ovo mi je prvi put da sam u radnom odnosu, zahvaljujem se na ukazanom povjerenju i mogućnosti da se zaposlim. Mnogo mi znači što mi je data mogućnost da se zaposlim kroz ovaj projekat.

  • Almir Bakić, Tuzla

    Plastenik mi puno znači jer sam već godinama nezaposlen. Osoba sa invaliditetom sam od 2007. godine i ne mogu naći posao. Donacija plastenika mi je omogućila da ostvarim samozapošljavanje. Poslije špinata ću zasaditi luk i salatu, koje planiram prodati. Zahvaljujem Fondaciji za socijalno uključivanje u BiH i Udruženju "BOSPER" što su omogućili ljudima poput mene da uspiju da sami nešto ostvare.

  • Šefik Čajić, Tuzla

    Već 10 godina sam u penziji. Bolujem od bipolarne depresije. Rad u plasteniku mi dođe kao okupaciona terapija. Podršku mi pružaju supruga i mlađi sin. Špinat ću probati prodati na pijaci. Poslije špinata sam planirao da zasadim paradajz i papriku. Prodaja špinata i drugog povrća će pomoći mojoj porodici, s obzirom da primam minimalnu penziju.

  • Edin Korugić-Zahirović, Donji Vakuf

    Nas u domaćinstvu ima ukupno 7 članova. Ja sam ratni-vojni invalid sa 70% oštećenja i nezaposlen sam. Rad u plastenicima mi puno znači za finansijski boljitak, jer mi troje djece ide u školu, a primanja su slaba. Nadam se da ćemo ostvariti prodaju povrća i da će biti prilike da se zaposli još ljudi.

  • Ćamila Hadžić, Donji Vakuf

    Angažman na poslovima sadnje u plasteniku za mene znači da ću imati malo bolje uslove života i moći da zaradim nešto za svoju djecu. Svaka zarada nam je dobro došla pošto nas u porodici ima puno, plaćamo kiriju, školujemo troje djece a samo suprug radi. Nadam se da će biti još prilika za rad.

  • Duška Ševa-Majdandžić, Banja Luka

    Moj biznis plan je bila nabavka krave jer živim na selu. Već smo imali jednu kravu, ali jedna krava nije dovoljna. Zbog toga sam tražila nabavku još jedne krave jer to mnogo znači mom domaćinstvu, što finansijski zbog zarade, a što zbog naših potreba za mlijekom, sirom i kajmakom. Prodajom proizvoda pokušavamo da osiguramo zaradu. Pored prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda, godišnje se može prodati i jedno tele i zaraditi 1.000,00 KM.