Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini

Pretraga

Koalicija KOMA

Naši partneri

FSU u BiH je tokom četiri godine rada ostvarila saradnju i partnerstvo sa 56 vladinih institucija na svim nivoima i drugih javnih ustanova, koje su aktivno podržale i učestvovale u implementaciji 58 projekata NVO-a i preduzeća. Lista partnera FSU u BiH.

FSU u BiH Press kutak

Himna FSU u BiH

Osnivač





Donatori



Održana druga Konvencija Koalicije marginalizovanih grupa u BiH „KOMA“

slika...

Druga Konvencija Koalicije marginalizovanih grupa u BiH „KOMA“ održana je u hotelu „Radon Plaza“ 16.12.2015. godine. Prisustvovalo je 69 predstavnika nevladinih organizacija, ministarstava, privatnog sektora i akademske zajednice.

Kao jedna od uvodničara Konvencije Koalicije „KOMA“, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH), Ranka Ninković-Papić je naglasila je da je „kruna“ zagovaračkih kampanja rezultat, ostvaren u Programu rada Vlade FBiH u koji su uključeni ciljevi prve dvije kampanje javnog zagovaranja – kampanja za minimum socijalne sigurnosti i jednake mogućnosti, te kampanja za regulisanje vaninstitucionalne podrške marginalizovanim građanima. Pored navedenog, u Program rada su uvršteni i ciljevi vezani za socijalno poduzetništvo, što je tema interesa za sve sektorske partnere. U RS-u je izmjenama odgovarajućeg Zakona unaprijeđen položaj osoba sa invaliditetom kod zapošljavanja.

Otvarajući zagovaračku kampanju za izmjene Izbornog zakona (slogan „Biti manjina ne znači biti manji – manjiNE) gospodin Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, je naveo problem trenutnog Izbornog zakonu BiH gdje su nacionalne manjine diskriminirane a također je oduzeto pravo u prvom redu svima onima, koji se iz bilo kojih razloga nisu spremni deklarisati kao pripadnici tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao ni pripadnicima konstitutivnih naroda koji ne žive na “svojoj” većinskoj teritoriji. U predmetu Sejdić i Finci protiv BiH, nepravdu je pokušao ispraviti Sud za ljudska prava u Strazburu još 2009. godine, ali presuda do danas nije implementirana. Usvojene su sugestije za izmjenu i dopunu Ustava BiH i Izbornog zakona da bi se obezbijedila ravnopravnost nacionalnih manjina i ostalih.

Informišući o zagovaračkoj kampanji za unaprijeđenje socijalnog poduzetništva (slogan „Ne treba mi socijala nego rad“) dr. Žarko Papić, direktor IBHI-ja, je istakao da je u kontekstu socijalne situacije, socijalno poduzetništvo čini važan faktor reforme sistema socijalne zaštite i jačanja aktivnih mjera tržišta rada usmjerene na zapošljavanje. Socijalno poduzetništvo čini spoj socijalne zaštite i zapošljavanja, tranziciju „socijale“ u zapošljavanje. Istovremeno, to je poluga socijalnog uključivanja onih koji su isključeni, od nezaposlenih do ranjivih grupa (osobe sa invaliditetom, Romi, žene itd.). Ono aktivira pasivne sisteme socijalne zaštite i zapošljavanja te je bitno za realizaciju reforme. 

Predloženo je usvajanje: Strategije razvoja socijalnog poduzetništva u FBiH; Zakona o socijalnom poduzetništvu u FBiH i RS i druge preporuke za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva u BiH.

Kompletan izvještaj sa Druge Konvencije Koalicije marginalizovanih grupa u BiH „KOMA“ možete preuzeti na web stranici Koalicije „KOMA“ www.koma.ba pod linkom: http://koma.ba/category/sastanci_koalicije/konvencije/

 Za više detalja kontaktirajte Fondaciju za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini - Sekretarijat Koalicije „KOMA“, broj 033 219 313 ili e-mail sif@sif.ba

 



Naši korisnici

  • Slobodan Tešunović, Bijeljina

    Veoma mnogo mi znači što sam dobio mogućnost da se zaposlim u okviru ovog projekta, to znači sigurnost i egzistenciju za naše porodice. Na ovaj način zarađujemo i obezbjeđujemo staž. To što je u okviru projekta nabavljena nova oprema, kao što su trimeri i kamion, znači kvalitetniji rad i bolje uslove za rad na ovim poslovima. To vjerovatno stvara i mogućnost da ostanemo da radimo i nakon isteka projekta.

  • Bojana Glogovac, Trebinje

    Ova prilika za zapošljavanje na pet mjeseci u okviru projekta koji podržava Fondacija za socijalno uključivanje u BiH mi znači mnogo. Bila sam ovdje na radnoj okupaciji. Ovo je prvi put da sam zaposlena i da zarađujem novac.

  • Srećko Lalić, Trebinje

    Prije ovog projekta nisam imao mogućnosti da se zaposlim. Prije pet godina sam završio srednju ekonomsku školu i ovo mi je prvi put da sam u radnom odnosu, zahvaljujem se na ukazanom povjerenju i mogućnosti da se zaposlim. Mnogo mi znači što mi je data mogućnost da se zaposlim kroz ovaj projekat.

  • Almir Bakić, Tuzla

    Plastenik mi puno znači jer sam već godinama nezaposlen. Osoba sa invaliditetom sam od 2007. godine i ne mogu naći posao. Donacija plastenika mi je omogućila da ostvarim samozapošljavanje. Poslije špinata ću zasaditi luk i salatu, koje planiram prodati. Zahvaljujem Fondaciji za socijalno uključivanje u BiH i Udruženju "BOSPER" što su omogućili ljudima poput mene da uspiju da sami nešto ostvare.

  • Šefik Čajić, Tuzla

    Već 10 godina sam u penziji. Bolujem od bipolarne depresije. Rad u plasteniku mi dođe kao okupaciona terapija. Podršku mi pružaju supruga i mlađi sin. Špinat ću probati prodati na pijaci. Poslije špinata sam planirao da zasadim paradajz i papriku. Prodaja špinata i drugog povrća će pomoći mojoj porodici, s obzirom da primam minimalnu penziju.

  • Edin Korugić-Zahirović, Donji Vakuf

    Nas u domaćinstvu ima ukupno 7 članova. Ja sam ratni-vojni invalid sa 70% oštećenja i nezaposlen sam. Rad u plastenicima mi puno znači za finansijski boljitak, jer mi troje djece ide u školu, a primanja su slaba. Nadam se da ćemo ostvariti prodaju povrća i da će biti prilike da se zaposli još ljudi.

  • Ćamila Hadžić, Donji Vakuf

    Angažman na poslovima sadnje u plasteniku za mene znači da ću imati malo bolje uslove života i moći da zaradim nešto za svoju djecu. Svaka zarada nam je dobro došla pošto nas u porodici ima puno, plaćamo kiriju, školujemo troje djece a samo suprug radi. Nadam se da će biti još prilika za rad.

  • Duška Ševa-Majdandžić, Banja Luka

    Moj biznis plan je bila nabavka krave jer živim na selu. Već smo imali jednu kravu, ali jedna krava nije dovoljna. Zbog toga sam tražila nabavku još jedne krave jer to mnogo znači mom domaćinstvu, što finansijski zbog zarade, a što zbog naših potreba za mlijekom, sirom i kajmakom. Prodajom proizvoda pokušavamo da osiguramo zaradu. Pored prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda, godišnje se može prodati i jedno tele i zaraditi 1.000,00 KM.