Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini

Pretraga

Koalicija KOMA

Naši partneri

FSU u BiH je tokom četiri godine rada ostvarila saradnju i partnerstvo sa 56 vladinih institucija na svim nivoima i drugih javnih ustanova, koje su aktivno podržale i učestvovale u implementaciji 58 projekata NVO-a i preduzeća. Lista partnera FSU u BiH.

FSU u BiH Press kutak

Himna FSU u BiH

Osnivač





Donatori



FSU u BiH i IBHI konferencija "IMAMO I MI PRAVO NA IZBOR - Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH - ljudska prava nacionalnih manjina i ostalih"

slika...

U Sarajevu je 15. marta 2016. godine održana Konferencija "IMAMO I MI PRAVO NA IZBOR -   Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH - ljudska prava nacionalnih manjina i ostalih". Konferencija je jedna od aktivnosti zagovaračke kampanje „Donošenje izmjena i dopuna Izbornog zakona u domenu izbornih prava nacionalnih manjina“ koju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) vode u okviru Projekta održivosti civilnog društva (CSSP) uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Cilj konferencije, koju su organizovali FSU u BiH i IBHI u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH, je   da utiče na promjene Izbornog zakona BiH unaprjeđivanjem izbornih, ljudskih, prava nacionalnih manjina i ostalih, te aktueliziranjem potrebe za izmjenama Ustava BiH, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2009. godine u slučaju „Sejdić – Finci“. Polazna tačka je bila da će se Izborni zakon BiH morati mijenjati i dopunjavati i poslije promjena i dopuna vezano za opštinske izbore 2016., koje, čini se, neće ulaziti u sferu ljudskih izbornih prava nacionalnih manjina i ostalih. Proces izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kao i Ustava BiH (slučaj Sejdić – Finci) mora se nastaviti sve do opštih izbora 2018. godine. Manjine ne traže za sebe ništa više od onoga što politički lideri traže za svoje konstitutivne narode, a to je da im drugi ne biraju predstavnike u vlasti već da one budu te koje odlučuju ko će ih zastupati.

Direktorica FSU u BiH, Ranka Ninković-Papić je otvorila konferenciju, a uvodna obraćanja na konferenciji su imali NJ.E. ambasador Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u BiH, Predrag Jović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Vijeća ministara BiH. Panelisti na konferenciji su bili Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Dervo Sejdić, Roma monitor Misije OSCE-a u BiH i Tihomir Knežiček, predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina u BiH. Moderator konferencije je bio Žarko Papić, direktor IBHI-a.

 

Konferenciji je prisustvovalo 88 učesnika/učesnica uključujući članove/članice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Interresorne radne grupe za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH, članove/članice Vijeća nacionalnih manjina BiH, predsjedavajuću Savjeta nacionalnih manjina RS, predsjedavajućeg Saveza nacionalnih manjina RS, članice Koalicije marginalizovanih grupa u BiH „KOMA“, organizacije civilnog društva i predstavnike međunarodnih organizacija u BiH. Veliki broj medija je popratio rad konferencije, bilo je prisutno 18 predstavnika/predstavnica iz 16 medija.

U uvodnom dijelu konferencije Predrag Jović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice u BiH je istakao da je Vijeće ministara BiH spremno ući u proceduru izmjena Izbornog zakona za nacionalne manjine i konačnih rezultata u vezi sa presudom „Sejdić-Finci“. Takođe je naveo da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH prvi put ove godine u budžetu predvidjelo finansijsku pomoć za poboljšanje položaja i mogućnosti djelovanja nacionalnih manjina, koje zahtjevaju da im drugi ne biraju predstavnike u vlasti već da one imaju pravo da budu te koje odlučuju ko će ih zastupati.

Šef Misije OSCE-a u BiH, NJ.E. ambasador Jonathan Moore, je poručio da je Dejtonski okvir čvrst, ali da ne zadovoljava demokratske standarde Evropske unije. Kao primjer je naveo kako u oba entiteta veliki broj opština u sastavu svojih zakonodavnih tijela nemaju mjesta za nacionalne manjine, bez obzira na to što ih veliki broj živi na tim područjima. 

Žarko Papić, direktor IBHI-a je istakao da je krajnje vrijeme da se civilno društvo, posebno marginalizovane grupe, direktno umiješaju u politička pitanja, te da je to ovaj put Izborni zakon BiH.

Na osnovu opsežne i konstruktivne diskusije Konferencija je usvojila Preporuke za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH koje su FSU u BiH i IBHI uputili Interresornoj radnoj grupi za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH.

Preporuke za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH:

  • Nacionalne manjine, njih 17, i ostali (tj. oni koji se ne deklarišu kao pripadnici tri konstitutivna naroda) čine cjelinu manjina, a njihov neposredni izbor u opštinskom vijeću ili skupštini te gradskom vijeću ili skupštini ne treba uslovljavati njihovim procentualnim učešćem u stanovništvu, već:

  • Za opštine koje imaju do 17 vijećnika treba garantovati 1 mjesto pripadniku manjine (kako je u prethodnom stavu definisano).

  • Za opštine koje imaju više od 17 vijećnika treba garantovati 2 mjesta pripadnika manjina.

  • Da bi se izbjegla politička zloupotreba lažnog izjašnjavanja od kandidata iz reda nacionalnih manjina mora se tražiti potvrda njegove manjinske organizacije da je deklarisani pripadnik manjine čiji kandidat želi da bude. Na taj način će manjine dobiti svoje stvarne predstavnike. 

  • U kantonalnim skupštinama, također, zavisno od broja vijećnika treba garantovati izbor 2-4 pripadnika manjina.

  • U Narodnoj Skupštini RS i Predstavničkom domu Parlamenta FBiH treba obezbijediti po 3 predstavnika za nacionalne manjine i ostale tj. za manjine.

  • U Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH treba obezbijediti također izbor 3 predstavnika manjina.

  • Izmjeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH tako da se u Predsjedništvu BiH bira jedan kandidat iz Republike Srpske i dva kandidata iz Federacije BiH s tim da više od jednog ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno ostalih. Pri tome, treba obezbijediti da član Predsjedništva BiH iz oba konstitutivna naroda ili ostalih bude izabran od strane konstitutivnog naroda ili ostalih koje predstavlja.

  • Sam izborni proces na dan izbora u poziciju specifične diskriminacije stavlja osobe sa invaliditetom (nepristupačno izborno mjesto, nema glasačkih listića na Brajevom pismu itd.) što ugrožava realizaciju izbornog prava osoba sa invaliditetom. Obaveza izbornih organa je da se ova vrsta diskriminacije otkloni.

  • U nastavku rada Interresorne radne grupe za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH za člana radne grupe sa pravom glasa mora biti izabran predstavnik Vijeća za nacionalne manjine BiH.



  • Naši korisnici

    • Slobodan Tešunović, Bijeljina

      Veoma mnogo mi znači što sam dobio mogućnost da se zaposlim u okviru ovog projekta, to znači sigurnost i egzistenciju za naše porodice. Na ovaj način zarađujemo i obezbjeđujemo staž. To što je u okviru projekta nabavljena nova oprema, kao što su trimeri i kamion, znači kvalitetniji rad i bolje uslove za rad na ovim poslovima. To vjerovatno stvara i mogućnost da ostanemo da radimo i nakon isteka projekta.

    • Bojana Glogovac, Trebinje

      Ova prilika za zapošljavanje na pet mjeseci u okviru projekta koji podržava Fondacija za socijalno uključivanje u BiH mi znači mnogo. Bila sam ovdje na radnoj okupaciji. Ovo je prvi put da sam zaposlena i da zarađujem novac.

    • Srećko Lalić, Trebinje

      Prije ovog projekta nisam imao mogućnosti da se zaposlim. Prije pet godina sam završio srednju ekonomsku školu i ovo mi je prvi put da sam u radnom odnosu, zahvaljujem se na ukazanom povjerenju i mogućnosti da se zaposlim. Mnogo mi znači što mi je data mogućnost da se zaposlim kroz ovaj projekat.

    • Almir Bakić, Tuzla

      Plastenik mi puno znači jer sam već godinama nezaposlen. Osoba sa invaliditetom sam od 2007. godine i ne mogu naći posao. Donacija plastenika mi je omogućila da ostvarim samozapošljavanje. Poslije špinata ću zasaditi luk i salatu, koje planiram prodati. Zahvaljujem Fondaciji za socijalno uključivanje u BiH i Udruženju "BOSPER" što su omogućili ljudima poput mene da uspiju da sami nešto ostvare.

    • Šefik Čajić, Tuzla

      Već 10 godina sam u penziji. Bolujem od bipolarne depresije. Rad u plasteniku mi dođe kao okupaciona terapija. Podršku mi pružaju supruga i mlađi sin. Špinat ću probati prodati na pijaci. Poslije špinata sam planirao da zasadim paradajz i papriku. Prodaja špinata i drugog povrća će pomoći mojoj porodici, s obzirom da primam minimalnu penziju.

    • Edin Korugić-Zahirović, Donji Vakuf

      Nas u domaćinstvu ima ukupno 7 članova. Ja sam ratni-vojni invalid sa 70% oštećenja i nezaposlen sam. Rad u plastenicima mi puno znači za finansijski boljitak, jer mi troje djece ide u školu, a primanja su slaba. Nadam se da ćemo ostvariti prodaju povrća i da će biti prilike da se zaposli još ljudi.

    • Ćamila Hadžić, Donji Vakuf

      Angažman na poslovima sadnje u plasteniku za mene znači da ću imati malo bolje uslove života i moći da zaradim nešto za svoju djecu. Svaka zarada nam je dobro došla pošto nas u porodici ima puno, plaćamo kiriju, školujemo troje djece a samo suprug radi. Nadam se da će biti još prilika za rad.

    • Duška Ševa-Majdandžić, Banja Luka

      Moj biznis plan je bila nabavka krave jer živim na selu. Već smo imali jednu kravu, ali jedna krava nije dovoljna. Zbog toga sam tražila nabavku još jedne krave jer to mnogo znači mom domaćinstvu, što finansijski zbog zarade, a što zbog naših potreba za mlijekom, sirom i kajmakom. Prodajom proizvoda pokušavamo da osiguramo zaradu. Pored prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda, godišnje se može prodati i jedno tele i zaraditi 1.000,00 KM.