Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini

Pretraga

Koalicija KOMA

Naši partneri

FSU u BiH je tokom četiri godine rada ostvarila saradnju i partnerstvo sa 56 vladinih institucija na svim nivoima i drugih javnih ustanova, koje su aktivno podržale i učestvovale u implementaciji 58 projekata NVO-a i preduzeća. Lista partnera FSU u BiH.

FSU u BiH Press kutak

Himna FSU u BiH

Osnivač





Donatori



Održana javna debata „Minimum socijalne sigurnosti i jednake mogućnosti“

slika...

U okviru projekta Program održivosti civilnog društva (CSSP), sektor ljudska prava – marginalizovane grupe, Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) je 14. juna 2017. u Banjoj Luci u hotelu „Bosna“ održala Javnu debatu na temu „Minimum socijalne sigurnosti i jednake mogućnosti“ s početkom u 11 h.

Javna debata je jedna od aktivnosti zagovaračke kampanje „Uspostavljanje minimuma socijalne sigurnosti i jednake mogućnosti“ koju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) provodi u okviru projekta Program održivosti civilnog društva (CSSP), sektor ljudska prava – marginalizovane grupe, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) pod simboličnim sloganom:

„Zar misliš da si daleko od margine i da ćeš tamo ostati cijeli život?“

U opsežnoj diskusiji u kojoj su učestvovali predstavnici entitetskih ministarstva, akademske zajednice i nevladinih organizacija zaključeno je sljedeće:

1. Mora se nastaviti raditi na jačanju dijaloga i partnerstva između vladinih i nevladinih institucija;

2. Entiteti moraju definirati prag socijalne sigurnosti;

3. Prihvataju se i usvajaju preporuke i zaključci koje je pripremio i prezentirao gospodin Branko Suzić, predsjednik Saveza slijepih RS:

 „Zagovaranje jednakih mogućnosti naročito za LSI treba usmjeriti na:

-           Nediskriminaciju po bilo kojem osnovu;

-           Dostupnost i jednak tretman u ostvarivanju prava LSI;

-           Pristup informacijama i odgovarajuću komunikaciju između korisnika i pružaoca usluga;

-           Uvažavanje dostojanstva LSI uz afirmaciju njihovih potreba i mogućnosti;

-           Osnaživanje kapaciteta organizacija LSI;

-           Uvrštavanje pitanja invaliditeta u sve razvojne programe na svim nivoima organizovanja;

-           Ravnopravno sudjelovanje LSI u svim oblastima društvenog života.

Prioritetne mjere za unapređenje društvenog položaja lica sa invaliditetom i njihovih organizacija

1.         Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti osigurati pravo na ličnu invalidninu za LSI s većim stepenom invalidnosti i uspostaviti redovnost materijalne podrške;

2.         Izmjenama propisa u oblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite osigurati bolju podršku i obim prava za LSI s većim stepenom invalidnosti, s akcentom na participaciji, ortopedskim tiflotehničkim pomagalima i medicinskim sredstvima, te pravu na pratioca;

3.         Izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću i podzakonskih akata osigurati veći obim sredstava koja se izdvajaju za podršku licima s invaliditetom i njihovim organizacijama;

4.         Donošenjem Zakona o organizacijama LSI RS unaprijediti status udruženja i organizacija lica s invaliditetom na svim nivoima organizovanja, te definisati reprezentativnost, finansiranje, prava, obaveze i druga pitanja;

5.         Za organizacije – udruženja od javnog interesa za RS osigurati redovnost kvartalnog sufinansiranja planiranih programskih aktivnosti iz grantova za tu namjenu;

6.         Uvođenjem raznih pogodnosti i olakšica za LSI obezbijediti minimum socijalne sigurnosti i jednake mogućnosti;

7.         Predstavnike NVO, OCD LSI uključivati u proces predlaganja i kreiranja strateških dokumenata i zakonskih i podzakonskih akata, a koji se tiču LSI i njihovih organizacija.“

 Na ovu temu govorili su  Branka Sladojević, pomoćnica ministra zdravlja i socijalne zaštite RS; Željko Volaš, predsjednik Organizacije amputiraca UDAS RS i predsjednik Izvršnog odbora (IO) Koalicije KOMA; i Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, a pored 4 predstavnika/ce (3 Ž/1 M) FSU u BiH i IBHI-a, javnoj debati je prisustvovalo 25 učesnika/ca (12 Ž/13 M). Događaj su popratila 3 medija putem 4 medijske objave.



Naši korisnici

  • Slobodan Tešunović, Bijeljina

    Veoma mnogo mi znači što sam dobio mogućnost da se zaposlim u okviru ovog projekta, to znači sigurnost i egzistenciju za naše porodice. Na ovaj način zarađujemo i obezbjeđujemo staž. To što je u okviru projekta nabavljena nova oprema, kao što su trimeri i kamion, znači kvalitetniji rad i bolje uslove za rad na ovim poslovima. To vjerovatno stvara i mogućnost da ostanemo da radimo i nakon isteka projekta.

  • Bojana Glogovac, Trebinje

    Ova prilika za zapošljavanje na pet mjeseci u okviru projekta koji podržava Fondacija za socijalno uključivanje u BiH mi znači mnogo. Bila sam ovdje na radnoj okupaciji. Ovo je prvi put da sam zaposlena i da zarađujem novac.

  • Srećko Lalić, Trebinje

    Prije ovog projekta nisam imao mogućnosti da se zaposlim. Prije pet godina sam završio srednju ekonomsku školu i ovo mi je prvi put da sam u radnom odnosu, zahvaljujem se na ukazanom povjerenju i mogućnosti da se zaposlim. Mnogo mi znači što mi je data mogućnost da se zaposlim kroz ovaj projekat.

  • Almir Bakić, Tuzla

    Plastenik mi puno znači jer sam već godinama nezaposlen. Osoba sa invaliditetom sam od 2007. godine i ne mogu naći posao. Donacija plastenika mi je omogućila da ostvarim samozapošljavanje. Poslije špinata ću zasaditi luk i salatu, koje planiram prodati. Zahvaljujem Fondaciji za socijalno uključivanje u BiH i Udruženju "BOSPER" što su omogućili ljudima poput mene da uspiju da sami nešto ostvare.

  • Šefik Čajić, Tuzla

    Već 10 godina sam u penziji. Bolujem od bipolarne depresije. Rad u plasteniku mi dođe kao okupaciona terapija. Podršku mi pružaju supruga i mlađi sin. Špinat ću probati prodati na pijaci. Poslije špinata sam planirao da zasadim paradajz i papriku. Prodaja špinata i drugog povrća će pomoći mojoj porodici, s obzirom da primam minimalnu penziju.

  • Edin Korugić-Zahirović, Donji Vakuf

    Nas u domaćinstvu ima ukupno 7 članova. Ja sam ratni-vojni invalid sa 70% oštećenja i nezaposlen sam. Rad u plastenicima mi puno znači za finansijski boljitak, jer mi troje djece ide u školu, a primanja su slaba. Nadam se da ćemo ostvariti prodaju povrća i da će biti prilike da se zaposli još ljudi.

  • Ćamila Hadžić, Donji Vakuf

    Angažman na poslovima sadnje u plasteniku za mene znači da ću imati malo bolje uslove života i moći da zaradim nešto za svoju djecu. Svaka zarada nam je dobro došla pošto nas u porodici ima puno, plaćamo kiriju, školujemo troje djece a samo suprug radi. Nadam se da će biti još prilika za rad.

  • Duška Ševa-Majdandžić, Banja Luka

    Moj biznis plan je bila nabavka krave jer živim na selu. Već smo imali jednu kravu, ali jedna krava nije dovoljna. Zbog toga sam tražila nabavku još jedne krave jer to mnogo znači mom domaćinstvu, što finansijski zbog zarade, a što zbog naših potreba za mlijekom, sirom i kajmakom. Prodajom proizvoda pokušavamo da osiguramo zaradu. Pored prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda, godišnje se može prodati i jedno tele i zaraditi 1.000,00 KM.