Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini

Pretraga

Koalicija KOMA

Naši partneri

FSU u BiH je tokom četiri godine rada ostvarila saradnju i partnerstvo sa 56 vladinih institucija na svim nivoima i drugih javnih ustanova, koje su aktivno podržale i učestvovale u implementaciji 58 projekata NVO-a i preduzeća. Lista partnera FSU u BiH.

FSU u BiH Press kutak

Himna FSU u BiH

Osnivač





Donatori



FSU u BiH predstavlja: NE MARGINI

slika...

" Pogledaj, kako se ovdje živi, upitaj, jesmo li za to krivi... Toliko nas na istoj strani...“

 Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) je, u okviru projekta „Program održivosti civilnog društva (CSSP)“, za sektor ljudska prava – marginalizovane grupe, koji finansira USAID – Američka agencija za međunarodni razvoj, sarađivala sa istaknutim bh. književnikom, novinarem i muzičarem, Ahmedom Burićem, kako bi se na jedan kreativan i inovativan način osmislila kampanja podizanja svijesti javnosti o pravima i položaju marginalizovanih grupa u BiH. Ideja je bila da kroz formiranje #BandNeMargini, okupljanje renomiranih imena muzičkog svijeta i pisanjem istoimene pjesme približi javnosti socijalnu sliku BiH - bilo zbog siromaštva, bilo zbog invaliditeta, ratnog ili civilnog, ili nekog drugog razloga - na jedan sasvim drugačiji način.

 Ovom prilikom u studiju Damira Arslanagića našli su se Ahmed Burić i Branko Sauka, nekadašnji član Gino Banane i Crvene Jabuke, koji su sklopili pjesmu. Nakon toga, pjesmu su otpjevali Mirela Laković, Nina Babić, Halid Bešlić, Vlado Kreslin, Narcis Vučina, Dino Šaran, Almir Kurt, Damir Nikšić, Elvis J. Kurtović i Ahmed Burić.

 Na ljudima je da razmisle i pokušaju izaći iz učmalih koncepata i kažu - NE MARGINI. Tako se zovu i koncept i ovaj bend - hor,  čiji je zadatak da pozove ljude da razmisle i da se usprave. Izaći iz teške materijalne situacije i depresije nije lako, i veliki je posao, ali ne može se vječno ostati u njoj.

Pjesmu možete poslušati i pogledati video spot klikom ovdje.

Naziv pjesme: Ne margini

Godina: 2017

Izvođači: Mirela Laković, Nina Babić, Halid Bešlić, Vlado Kreslin, Narcis Vučina, Dino Šaran, Almir Kurt,  Damir Nikšić, Elvis J. Kurtović, i Ahmed Burić

Autor teksta: Ahmed Burić

Autori muzike: Damir Arslanagić, Branko Sauka i Ahmed Burić

Aranžman pjesme: Damir Arslanagić i Branko Sauka

 

Tekst pjesme "NE Margini"

Pogledaj, kako se ovdje živi
Upitaj, jesmo li za to krivi
u svakoj boji nađi nijansu
svakome treba dati šansu.

Koliko ćeš ljudi usput sresti
na ovoj dugoj prašnjavoj cesti
Druže moj, idemo sjesti
gdje li ćeš spavati i šta ćeš jesti?

Među njima tvoj je lik
Čovjek, radnik, umjetnik
Na početku svi smo puni mana
svako je srce rascvjetala grana.

Toliko nas na istoj strani
i uvijek nam se isto brani
zapjevaj, kao sunce sini
reci: ne želim više biti na margini.

Nema toga ko će reći
ko je manji, a ko veći
Nisu važne vjere, nacije i spol
već kako se živi – u tome je fol.

Među njima tvoj je lik
Čovjek, radnik, umjetnik
Na početku svi smo puni mana
svako je srce rascvjetala grana.

Toliko nas na istoj strani
i uvijek nam se isto brani
zapjevaj, kao sunce sini
reci: ne želim više biti na margini.



Naši korisnici

  • Slobodan Tešunović, Bijeljina

    Veoma mnogo mi znači što sam dobio mogućnost da se zaposlim u okviru ovog projekta, to znači sigurnost i egzistenciju za naše porodice. Na ovaj način zarađujemo i obezbjeđujemo staž. To što je u okviru projekta nabavljena nova oprema, kao što su trimeri i kamion, znači kvalitetniji rad i bolje uslove za rad na ovim poslovima. To vjerovatno stvara i mogućnost da ostanemo da radimo i nakon isteka projekta.

  • Bojana Glogovac, Trebinje

    Ova prilika za zapošljavanje na pet mjeseci u okviru projekta koji podržava Fondacija za socijalno uključivanje u BiH mi znači mnogo. Bila sam ovdje na radnoj okupaciji. Ovo je prvi put da sam zaposlena i da zarađujem novac.

  • Srećko Lalić, Trebinje

    Prije ovog projekta nisam imao mogućnosti da se zaposlim. Prije pet godina sam završio srednju ekonomsku školu i ovo mi je prvi put da sam u radnom odnosu, zahvaljujem se na ukazanom povjerenju i mogućnosti da se zaposlim. Mnogo mi znači što mi je data mogućnost da se zaposlim kroz ovaj projekat.

  • Almir Bakić, Tuzla

    Plastenik mi puno znači jer sam već godinama nezaposlen. Osoba sa invaliditetom sam od 2007. godine i ne mogu naći posao. Donacija plastenika mi je omogućila da ostvarim samozapošljavanje. Poslije špinata ću zasaditi luk i salatu, koje planiram prodati. Zahvaljujem Fondaciji za socijalno uključivanje u BiH i Udruženju "BOSPER" što su omogućili ljudima poput mene da uspiju da sami nešto ostvare.

  • Šefik Čajić, Tuzla

    Već 10 godina sam u penziji. Bolujem od bipolarne depresije. Rad u plasteniku mi dođe kao okupaciona terapija. Podršku mi pružaju supruga i mlađi sin. Špinat ću probati prodati na pijaci. Poslije špinata sam planirao da zasadim paradajz i papriku. Prodaja špinata i drugog povrća će pomoći mojoj porodici, s obzirom da primam minimalnu penziju.

  • Edin Korugić-Zahirović, Donji Vakuf

    Nas u domaćinstvu ima ukupno 7 članova. Ja sam ratni-vojni invalid sa 70% oštećenja i nezaposlen sam. Rad u plastenicima mi puno znači za finansijski boljitak, jer mi troje djece ide u školu, a primanja su slaba. Nadam se da ćemo ostvariti prodaju povrća i da će biti prilike da se zaposli još ljudi.

  • Ćamila Hadžić, Donji Vakuf

    Angažman na poslovima sadnje u plasteniku za mene znači da ću imati malo bolje uslove života i moći da zaradim nešto za svoju djecu. Svaka zarada nam je dobro došla pošto nas u porodici ima puno, plaćamo kiriju, školujemo troje djece a samo suprug radi. Nadam se da će biti još prilika za rad.

  • Duška Ševa-Majdandžić, Banja Luka

    Moj biznis plan je bila nabavka krave jer živim na selu. Već smo imali jednu kravu, ali jedna krava nije dovoljna. Zbog toga sam tražila nabavku još jedne krave jer to mnogo znači mom domaćinstvu, što finansijski zbog zarade, a što zbog naših potreba za mlijekom, sirom i kajmakom. Prodajom proizvoda pokušavamo da osiguramo zaradu. Pored prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda, godišnje se može prodati i jedno tele i zaraditi 1.000,00 KM.