Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini

Pretraga

Koalicija KOMA

Naši partneri

FSU u BiH je tokom četiri godine rada ostvarila saradnju i partnerstvo sa 56 vladinih institucija na svim nivoima i drugih javnih ustanova, koje su aktivno podržale i učestvovale u implementaciji 58 projekata NVO-a i preduzeća. Lista partnera FSU u BiH.

FSU u BiH Press kutak

Himna FSU u BiH

Osnivač





Donatori



Održana promocija pjesme i video spota „Ne margini“ u Sarajevu

„Pogledaj, kako se ovdje živi, upitaj, jesmo li za to krivi... Toliko nas na istoj strani...

 U utorak, 5. decembra 2017. godine, Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) je organizovala promociju pjesme i video spota „Ne margini“ u Mikser House-u u Sarajevu. Događaj je okupio veliki broj umjetnika, predstavnika civilnog društva, medija i zainteresovanih građana, koji su imali priliku da pogledaju video spot za pjesmu „Ne margini“ i prisustvuju razgovoru sa autorima i izvođačima pjesme, koji je moderirala Kristina Ljevak.

Na početku događaja, prisutnima se obratila Ranka Ninković-Papić, direktorica FSU u BiH, koja se zahvalila umjetnicima – autorima i izvođačima pjesme „Ne margini“, koji su dobrovoljno i srčano podržali ideju i učestvovali u ovom kreativnom projektu.

„Umjetnici koji su učestvovali u kreiranju pjesme „Ne margini“ su ciljano birani u skladu sa njihovim senzibilitetom i osjetljivošću prema socijalnim temama. Poruka pjesme je snažna imajući u vidu činjenicu da 27% stanovništva u BiH živi ispod apsolutne linije siromaštva, 50% ljudi živi socijalno isključeno, 900 000 ljudi živi od 3 do 5 KM dnevno, pa kad kažemo „Ne margini“ - za te  ljude možemo reći da više nisu ni na margini, oni su ispod te margine. Pjesma je namijenjena svima nama i stanovnicima BiH, posebno u 2018. godini, koja je, čini se, presudan trenutak da se zapitamo hoćemo li nešto uraditi da se odmaknemo od te margine. Pjesma je brz i efektan način da se poruka čuje i njeno vrijeme tek dolazi.“ istakla je Ranka Ninković-Papić.

Na promociji pjesme i spota „Ne margini“ učestvovali su Ahmed Burić, Branko Sauka, Vlado Kreslin, Almir Kurt, Elvis J. Kurtović i Damir Nikšić.

Video spot za pjesmu "Ne margini" dostupan je javnosti na YouTube kanalu Fondacije za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH). Autori pjesme „Ne margini“ su Ahmed Burić, Damir Arslanagić i Branko Sauka, a pjesmu su otpjevali Mirela Laković, Nina Babić, Halid Bešlić, Vlado Kreslin, Narcis Vučina, Dino Šaran, Almir Kurt, Damir Nikšić, Elvis J. Kurtović i Ahmed Burić.

Promocija za pjesmu i video spot „Ne margini“ se organizuje u okviru projekta „Program održivosti civilnog društva“, za sektor ljudska prava - marginalizovane grupe, koji finansira USAID – Američka agencija za međunarodni razvoj, a koji implementiraju sektorski partneri Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI). U okviru projekta, sektorski partneri su inicirali i formirali Koaliciju marginalizovanih grupa u Bosni i Hercegovini – KOMA koja, do danas, okuplja 99 članova i članica iz različitih sektora (NVO, predstavnici/e vlasti, preduzeća, mediji, građani, itd) širom zemlje. Više informacija o koaliciji KOMA i načinu pristupanja pogledajte na web stranici www.koma.ba.


Autor fotografija sa promocije: Vanja Čerimagić




Naši korisnici

  • Slobodan Tešunović, Bijeljina

    Veoma mnogo mi znači što sam dobio mogućnost da se zaposlim u okviru ovog projekta, to znači sigurnost i egzistenciju za naše porodice. Na ovaj način zarađujemo i obezbjeđujemo staž. To što je u okviru projekta nabavljena nova oprema, kao što su trimeri i kamion, znači kvalitetniji rad i bolje uslove za rad na ovim poslovima. To vjerovatno stvara i mogućnost da ostanemo da radimo i nakon isteka projekta.

  • Bojana Glogovac, Trebinje

    Ova prilika za zapošljavanje na pet mjeseci u okviru projekta koji podržava Fondacija za socijalno uključivanje u BiH mi znači mnogo. Bila sam ovdje na radnoj okupaciji. Ovo je prvi put da sam zaposlena i da zarađujem novac.

  • Srećko Lalić, Trebinje

    Prije ovog projekta nisam imao mogućnosti da se zaposlim. Prije pet godina sam završio srednju ekonomsku školu i ovo mi je prvi put da sam u radnom odnosu, zahvaljujem se na ukazanom povjerenju i mogućnosti da se zaposlim. Mnogo mi znači što mi je data mogućnost da se zaposlim kroz ovaj projekat.

  • Almir Bakić, Tuzla

    Plastenik mi puno znači jer sam već godinama nezaposlen. Osoba sa invaliditetom sam od 2007. godine i ne mogu naći posao. Donacija plastenika mi je omogućila da ostvarim samozapošljavanje. Poslije špinata ću zasaditi luk i salatu, koje planiram prodati. Zahvaljujem Fondaciji za socijalno uključivanje u BiH i Udruženju "BOSPER" što su omogućili ljudima poput mene da uspiju da sami nešto ostvare.

  • Šefik Čajić, Tuzla

    Već 10 godina sam u penziji. Bolujem od bipolarne depresije. Rad u plasteniku mi dođe kao okupaciona terapija. Podršku mi pružaju supruga i mlađi sin. Špinat ću probati prodati na pijaci. Poslije špinata sam planirao da zasadim paradajz i papriku. Prodaja špinata i drugog povrća će pomoći mojoj porodici, s obzirom da primam minimalnu penziju.

  • Edin Korugić-Zahirović, Donji Vakuf

    Nas u domaćinstvu ima ukupno 7 članova. Ja sam ratni-vojni invalid sa 70% oštećenja i nezaposlen sam. Rad u plastenicima mi puno znači za finansijski boljitak, jer mi troje djece ide u školu, a primanja su slaba. Nadam se da ćemo ostvariti prodaju povrća i da će biti prilike da se zaposli još ljudi.

  • Ćamila Hadžić, Donji Vakuf

    Angažman na poslovima sadnje u plasteniku za mene znači da ću imati malo bolje uslove života i moći da zaradim nešto za svoju djecu. Svaka zarada nam je dobro došla pošto nas u porodici ima puno, plaćamo kiriju, školujemo troje djece a samo suprug radi. Nadam se da će biti još prilika za rad.

  • Duška Ševa-Majdandžić, Banja Luka

    Moj biznis plan je bila nabavka krave jer živim na selu. Već smo imali jednu kravu, ali jedna krava nije dovoljna. Zbog toga sam tražila nabavku još jedne krave jer to mnogo znači mom domaćinstvu, što finansijski zbog zarade, a što zbog naših potreba za mlijekom, sirom i kajmakom. Prodajom proizvoda pokušavamo da osiguramo zaradu. Pored prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda, godišnje se može prodati i jedno tele i zaraditi 1.000,00 KM.